Predstavljanje knjige “Pet redaka” – rimski dnevnik svećenika Ivana Tomasa 1943. – 1944.

knjige.jpg

 

Župni ured Župe sv. Mihovila Arkanđela u Drinovcima

i Ogranak Matice hrvatske Grude

 

imaju čast i zadovoljstvo

pozvati Vas na predstavljanje knjige

 

Pet redaka –

rimski dnevnik svećenika Ivana Tomasa 1943. – 1944.

Priredio: Domagoj Tomas

 

Drinovci, 7. rujna 2014. u 19.00 sati

Vjeronaučna dvorana u župnom uredu

 

Uvodna riječ:

Fra Bože Milić, župni upravitelj i

Petar Majić, dipl. ing. agr., u ime Ogranka Matice hrvatske Grude

 

O knjizi će govoriti:

Mr. don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije,

Red. prof. dr. sc. Vlado Pandžić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i

Domagoj Tomas, mag. educ. hist. et philol. croat., priređivač knjige.

 

Prije predstavljanja knjige slavit će se sv. misa uočnica Maloj Gospi,

u 18.00 sati u župnoj crkvi u Drinovcima.

 

Uz predstavljanje knjige bit će prigodni glazbeni program,

a na kraju domjenak.

 

Poveznica na Hrvatsku znanstvenu bibliografiju

Pet redaka, rimski dnevnik svećenika Ivana Tomasa, predstavlja autentično svjedočanstvo iz razdoblja Drugoga svjetskog rata, koje se zajedno s ostatkom Tomasove ostavštine čuva u Arhivu biskupskog ordinarijata Mostar. Tomas je spomenuti dnevnik vodio tijekom 1943. i prvih triju mjeseci 1944., kao svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije s boravištem u Rimu. Ondje se potkraj 1941. našao kao dotadašnji tajnik skopskog biskupa Smiljana Franje Čekade, upućen na poslijediplomski studij teologije na papinskom sveučilištu Gregoriani. S obzirom na to da dnevnik Pet redaka prethodno nije objavljen, niti je korišten kao historiografski izvor, njegovo objavljivanje upravo otvara mogućnost korištenja prilikom historiografskog rada, u prvome redu iz područja crkvene povijesti i povijesti hrvatskog iseljeništva, napose hrvatske rimske kolonije, ali i povijesti svakodnevice. Slične su dnevnike u razdoblju Drugoga svjetskog rata vodili mnogi, no Pet redaka zasigurno predstavlja jedan od opsežnijih objavljenih dnevnika iz toga razdoblja na hrvatskome jeziku. Sama knjiga podijeljena je u tri poglavlja. Prvo poglavlje pod naslovom Život i djelo don Ivana Tomasa (1911. – 1992.) obuhvaća biografske podatke iz Tomasova života i kratku analizu njegova javnog djelovanja. Tomas je rođen 1911. u Drinovcima, u zapadnoj Hercegovini, a školovao se u rodnome mjestu, Stocu, Travniku i Sarajevu. Nakon svećeničkog ređenja u Sarajevu, proslavio je mladu misu u Bijelom Polju 1937. Svećeničku službu započeo je 1938. u Hercegovini i vršio ju sve do 1940., kada je otišao na položaj tajnika biskupa Čekade u Skopsku biskupiju. Na poslijediplomski studij u Rim uputio se 1941., a doktorirao je 1951. Od 1954. do 1962. vršio je dužnost glavnoga urednika Hrvatskog programa Radio Vatikana, a po završetku službe nastavio je djelovati u Domu bl. Nikole Tavelića u Grottaferrati kraj Rima. Pisao je za mnoge hrvatske iseljeničke časopise i revije: Novi život, Glasnik Srca Isusova i Marijina, Hrvatsku reviju, Studiju Croaticu, Novu Hrvatsku, Križ, Danicu, Našu nadu, Hrvatski glas itd. Umro je 1992., a pokopan je na rimskome groblju Campo Verano. Drugo poglavlje O dnevniku „Pet redaka“ predstavlja svojevrstan uvod u sam tekst dnevnika. U tom se poglavlju ukratko analiziraju povijesne okolnosti nastanka dnevnika, njegova specifična forma zapisivanja, tematska usmjerenost i jezične osobitosti. Posebno se razmatra značenje dnevnika Pet redaka kao mogućeg historiografskog izvora, njegov položaj u diskursu autobiografske proze, te usporedba i odnos s nekim prethodno objavljenim dnevnicima na hrvatskom jeziku. Treće poglavlje pod naslovom Pet redaka zapravo je obujmom najveće i čini središnji, najvažniji dio knjige. Ono obuhvaća transkribirani izvorni rukopisni tekst Tomasova dnevnika, s mnogim popratnim bilješkama i objašnjenjima koja se nalaze u fusnotama, a tiču se pojedinih osoba, lokacija, događaja, citata i sl. Također, s obzirom da su dijelovi dnevnika pisani na stranim jezicima (latinski, talijanski, njemački, francuski), u bilješkama se nalaze i prijevodi tih dijelova.