Matica Hrvatska

Ogranak Matice Hrvatske Grude

Izložba o kardinalu Stepincu otvorena u Gorici

Pred brojnim ljubiteljima  kulture sinoć je, 26. travnja 2017., u galeriji u Staroj kapeli u Gorici otvorena izložba “Kardinal Alojzije Stepinac-Put svetosti 1898.-1960.-1998.-2016”. Izložbu su priredili Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, Družba “Braća hrvatskog zmaja”, Ogranak Matice hrvatske Osijek,Općina Grude, Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići i Ogranak Matice hrvatske Grude.

O izložbi su govorili gosti iz Osijeka. Program je vodila Zorana Grizelj, dok je kantautorica Lucija Zovko otpjevala dvije pjesme uz gitarsku pratnju.Izvedbe su bile kvalitetne tako da je Lucija već dobila poziv za gostovanje u Osijeku. (više…)

Otvorenje izložbe slika Stepinac – Put svetosti

Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići

Hrvatska franjevačlka arheološka zbirka sv. Stjepana Gorica

i Ogranak Matice hrvatske Grude 

pozivaju Vas na 

Otvorenje izložbe slika

Stepinac – Put svetosti

Srijeda, 26. travnja 2017.

u Galeriji u Staroj kapeli u Gorici u 20 sati

Radujemo se Vašemu dolasku!

USKRSNE ČESTITKe MATICE HRVATSKE I BRATOVŠTINE

 

USKRSNA ČESTITKA

Nakon križnoga puta, bičevanja, padova i poniženja, nakon Kalvarije i tame groba sviće jutro Uskrsa. Anđeli i platno bijelo i prazan grob! I uplakana Marija iz Magdale koja traži svoga Gospodina. I mislila je da je grobar dok je imenom ne zovnu. Umah Ga prepozna. Uskrsli Kriste, zovni i nas našim imenom. Imenom i prezimenom! Bio si uz nas uvijek na svim našim križnim putovima, na svim našim progonima, na svim našim Kalvarijama i imenom si nas našim zvao. Već skoro dva stoljeća pod okriljem Matice hrvatske mi se Tvoga Uskrsa spominjemo i s Tobom ukrijepljeni i svom vlastitom životu kličemo: Čestit i blagoslovljen Uskrs 2017. želi Vam

Matica hrvatska Ogranak Grude!

USKRS S MATICOM HRVATSKOM 2017.

 

Ogranak Matice hrvatske Grude

poziva Vas na kulturnu manifestaciju

USKRS S MATICOM HRVATSKOM U GRUDAMA

Četvrtak, 20. travnja 2017. u Kulturnom domu „Antun Branko Šimić“, u gradskoj knjižnici u Grudama u 20 sati

Predstavljanje dvaju romana spisateljice Anite Martinac

MEDALJON

i POSLJEDNJI

U ZAGREBU PREDSTAVLJENE KNJIGE GRUDSKE AUTORICE MARINE ALERIĆ BEBIĆ

U petak, 7.travnja, 2017. u 18 h, u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu, Matica hrvatska i Ogranak Matice hrvatske u Grudama predstavilli su knjige pjesama grudske autorice Marine Alerić Bebić iz Drinovaca.
Knjige su predstavili prof. dr. sc. Vlado Pandžić, književni kritičar Mate Kovačević i književnica Ljubica Benović.
Događaj je glazbeno uljepšao glazbeni sastav Three colors of jazz.
Autorica se predstavila s dvije zbirke poezije koje su istovremeno objavljene, u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Grudama, potkraj prošle godine.
Osim velikog odziva posjetitelja, posebno je poticajan i zanimljiv bio uvodni pozdravni govor potpredsjednika Matice hrvatske gospodina Stjepana Sučića kao i izlaganje prof.dr.sc. Vlade Pandžića o Marininim stihozbirkama Ptica na prozoru i Bijeli pelin koja je kao zbirka domoljubnih i bogoljubnih pjesama svojevrsni poetski spomenik svim hrvatskim braniteljima, a osobito dragovoljcima Domovinskog rata s posebnim osvrtom na autoričina poginulog brata Ivana Alerića iz Drinovaca čiji je intelektualni i moralni portret autorica ukratko opisala u knjizi.

IZLAGANJE PROF.DR.SC. VLADE PANDŽIĆA NA PREDSTAVLJANJU KNJIGA MARINE ALERIĆ BEBIĆ 7.TRAVNJA 2017 U MATICI HRVATSKOJ U ZAGREBU
Štovane gospođe, štovana gospodo,dragi prijatelji, srdačno vas pozdravljam.
Večeras, ovdje u glavnom gradu svih Hrvata, Hrvatske, Hrvatstva, predstavljamo knjige pjesama, kao što je već najavljeno, gospođe Marine Alerić Bebić. Izniman je ovaj svečani događaj, jako radostan jer govorimo o odličnim zbirkama pjesama , ali i istodobno jako bolan jer morat ćemo dotaknuti i stare vrlo duboke rane, podsjetiti na neizlječivu ranu koju je velikoj obitelji (sada pokojnih) Jure i Mile Alerić nanijela strašna tragedija prije dvadeset pet godina (14.travnja 1992.). Poginuo je kao hrvatski branitelj, kao hrvatski vitez, njihov premili sin Ivan, obiteljska i hrvatska dika i ponos, profesor koji je govorio mnoge jezike, a francuski kao francuski jezikoslovci.
Odmah je potrebno istaknuti kako je izvrsna hrvatska pjesnikinja Marina Alerić Bebić svoje najbolje antologijske pjesme nijansirala u okruženju uspomena i neizmjerne ljubavi prema nezaboravnom bratu Ivanu što se poetski jasno ostvaruje kao najiskrenije i najljepše hrvatsko domoljublje, neizmjerna ljubav prema hrvatskom narodu, Lijepoj Našoj, vječnoj domovini Hrvatskoj.
Nema dvojbe da je Marina izvrsna hrvatska pjesnikinja. Njezine pjesme, profesorski rečeno, zaslužuju najbolju ocjenu: izvrstan (5). Što vrijeme bude više odmicalo, to ćemo sve češće shvaćati da je ponovno hrvatsku književnost Bog blagoslovio uzornom, iznimnom, izvornom pjesnikinjom, Drinovčankom. Bogu hvala na daru! Govorništvo se uči, kako su govorili još grčki učitelji, ali pjesnikinje ili pjesnici Božji su dar. Ponavljam: Bogu hvala!
U ovoj prigodi samo ću jezgrovito potkrijepiti odlične ocjene Marininih zbirki pjesama jer to će također činiti štovana, izvrsna književnica Ljubica Benović (također iz Drinovaca) i štovani književni kritičar Mate Kovačević. Ako mi Bog dade bolje zdravlje nego što je sada nakon prometne nezgode, gripe i kašljucavoga bronhitisa, jamčim da ću brzo završiti opsežni esej o njezinim pjesmama te objaviti ga u književnom časopisu ili zborniku.
Moje neprijeporne tvrdnje o izvrsnosti Marininih pjesničkih knjiga, neka mi bude slobodno reći, imaju utemeljenje u bogatim iskustvima (pedeset i dvije godine!) javnoga razmišljanja, proučavanja, tumačenja, školskoga i sveučilišnog interpretiranja i recepcije ta ocjenjivanja pjesama nekoliko tisuća pjesnika, hrvatskih i svjetskih diljem Europe. Kao profesora, posebno napominjem veže me i prisega za objektivno govorenje, bez obzira koliko me ograničavaju zavičajne, obiteljske, svojtinske i prijateljske sveze.
Međutim, ne mogu izbjeći subjektivnost u izricanju velike radosti što se Marina vratila na pjesničku pozornicu na kojoj je stekla početnu slavu prije trideset dvije godine (1985.) kada je svečano okićena iznimno važnom nagradom “Šimićevih susreta“ za pjesnike srednjoškolce. Primila je tada mnoštvo čestitaka, istaknute su sjajne prognoze. Govorio sam i sam njezinima, osobito sestri Dragici i bratu Ivanu, da je čeka sjajna budućnost hrvatske pjesnikinje.
Do te je nagrade Marina došla u skladu i s mojim očekivanjima.
Često sam na rodbinskim, obično ljetnim sastancima početkom osamdesetih prošloga stoljeća pitao njezinu sestru Dragicu, ujnu svoje supruge (mlađa , ali ujna što nije rijetko u našoj blagoslovljenoj Hercegovini) da mi pokaže svoje nove pjesme, a ona je srdačno odgovarala:
„Umjesto mene pjesme piše moja sestra Marina koja je imala samo pola godine kad smo na sastancima literarne družine pisali pjesme o članovima svoje obitelji.“
Gospođa Dragica Alerić, udana Glavaš (pretpostavljam da je ovdje njezina kći Kristina pa joj srdačan pozdrav) u školskoj je godini 1966/1967 bila odlična učenica osmog razreda osnovne škole Antuna Branka i Stanislava Šimića u Drinovcima a pisala je prekrasne pjesme kao članica literarne družine Antuna Branka Šimića. Bio sam sretni voditelj i nastavnik tih mladih potencijalnih pjesnikinja i pjesnika koji su uglavnom objavljivali svoje radove u zagrebačkim listovima, ali i u Mostaru. Članica je toga drinovačkoga društva bila i ovdje nazočna izvrsna hrvatska pjesnikinja, gospođa profesorica Ljubica Benović, onodobna učenica petoga razreda osnovne škole.
Nakon što je 1985. Marina pjesničkom slavom ovjenčana, objavila je u Sarajevu pjesmu Čovjek ili monodrama za jednokratnu upotrebu. Kao studentica u Zadru sustavno je proučavala hrvatsko i svjetsko pjesništvo, ali nije objavljivala svoje pjesme. Njezin uzorno naobraženi brat Ivan, hrvatski domoljub s vrhunskom europskom kulturom, više puta mi je rekao:
„Objavit će ih jednog dana.Postala je previše samokritična.“
Kad smo se sreli posljednji put u hrvatskim braniteljskim odorama, Ivan mi je rekao da od Marine očekuje domoljubne, braniteljske pjesme. Međutim, uskoro strašan dan! Užasavajuća vijest šokirala me je u Grudama:
„Ivan Alerić je poginuo.“
S prijateljem Nićom Nikolom Glavašem, Dragičinim mužem, jurim u Ploca. U dvorištu obiteljske kuće već mnoštvo svijeta: plač, jauk… Neopisivo bolno. Četiri dana kasnije – Ivanov pogreb. Moja prijateljska i vojna obveza. Govor nad otvorenim grobom. Bože, nikada mi nije bilo teže govoriti… Muka! Strašno bolno!

(Kratka napomena: hrvatskom vitezu Ivanu Aleriću moramo posvetiti što prije jedan stručni i znanstveni skup, a zatim tiskati zbornik radova o njegovu životu i djelu.)
Izgledalo je mnogima tijekom sedamnaest godina nakon te strašne tragedije da je zašutjela duboko ožalošćena, šokirana, neutješna Ivanova sestra, darovita pjesnikinja Marina, a onda se prije nekih osam godina pojavila kao iznenadni bljesak ljetnje munje koja najavljuje osvježenje na hrvatskoj književnoj pozornici. Veliku je pozornost na portalima izazvala njezina antologijska pjesma Glas hrvatske žrtve, a zatim objavljuje nekoliko pjesama u Osvitu.
Nameće se dojam, ako to ne ostaje njezina tajna, Marina je neprekidno i potiho pisala: prekrasne, antologijske pjesme, koje će, među ostalim, postati najljepši spomenik predragome bratu Ivanu kakvoga nema u hrvatskoj književnosti. Vjerojatno je pjevala, suznih očiju cizelirala šutke svoje zanosne stihove u neizmjernoj žalosti, pritisnuta i drugim teškim ratnim traumama, nakon kojih su uslijedile i nove iznenadne obiteljske velike žalosti.
Ipak, došlo je doba radosnih vijesti. Na kraju prošle godine Marina Alerić Bebić veselo najavljuje tiskanje svojih dviju knjiga. Jako nas je obradovala dokazavši da je izvrsna hrvatska pjesnikinja: prvo – zbirkom antologijskih domoljubnih i bogoljubnih pjesama Bijeli pelin, a zatim drugom Ptica na prozoru. Ubrzo sam ih dobio, pozorno čitao, izrekao najljepše pohvale te najsrdačnije čestitao.
Na prvi pogled već je jasno kako podugo samozatajna pjesnikinja ne robuje nikakvim oponašanjima današnjih različitih pjesničkih nastojanja, lutanja i zagonetavanja. Bježi od uzaludnih stranputica, sklada hrabro svoje zadivljujuće lirske stihove koji hitro predočuju njezino pjesničko umijeće: nudi slobodan lirski pjev bez ikakvih stega, ali potiho, neobično ponudi i lepršavo jezgrovito fabuliranje koje neočekivano nakon planiranih prekida rečenične melodije okiti specifičnim izvornim metaforama, ali i aluzivnim metonimijama koje bogate i krase izričaj lirskog subjekta te ostalih lirskih nazočnika.
Očaravaju nas slobodni Marinini stihovi biserno razvidnim domoljubljem, bogoljubljem, čovjekoljubljem, čistom mišlju i nedvojbenom odlučnošću slanja pjesničkih poruka koje jasno naznačuju njezinu poistovjećenost s bratom Ivanom:
Ne zovite me Marinom
Nemojte me nikako zvati
Nikojim glasom niti slovom
Samo me zovite
Zovite me samo
Sestrom Ivanovom
Vječni zavjet sestrinske ljubavi dičnomu bratu slavi izvorna hrvatska pjesnikinja. Slavit će tako dovijeka hrvatsku borbu za slobodu, za neovisnost na koju se predugo čekalo jer nije bilo ni hrabrosti ni snalažljivosti. Časti hrabre hrvatske branitelje, Ivanove braniteljska suveznike (suborce), plemenitim hrvatskim riječima, skladajući domoljubni i rodoljubni zanosni pjev koji ne može ostaviti mirnim ni jedno hrvatsko srce.
Marina časti i slavi slobodu pjesničkoga izražavanja. Britko ironizira, žestoko kritizira one koji u kavezu svoje sebičnosti žrtvuju prolivenu hrvatsku krv, hrvatsku slobodu i neovisnost za sitne interese zaboravljajući hrvatske branitelje koji su svoje živote dali za Hrvatsku.
Nije moguće pronaći zbirku hrvatskoga domoljubnog pjesnika koji tako iskreno i nedvosmisleno izriče i svoja nezadovoljstva aktualnim domovinskim stanjem. Dok sugestivno pjeva o prošlosti i sadašnjosti, čvrsto opominje sutrašnjicu neka bude bolja od današnjice.
U knjizi Ptica na prozoru posebnu pozornost privlače specifični paradoksi, retorička pitanja, epiteti, personifikacije, simboli, eufemizmi, ironije, apostrofe i paralele te asonance, anafore, aliteracije i eksklamacije koje oplemenjuju zvonkost stihova koji će zasigurno podugo odjekivati u ušima svakog čitatelja. Marina se voli igrati riječima osobito u razgaljivanju teških depresivnih oblaka koji pritišću glavu hrvatskom čovjeku koji ne voli živjeti s iskustvom propalih iluzija. Slobodni su njezini razigrani stihovi, ali uzorna je njihova specifična ritmička uskladba.
Vratimo li se nakratko na zbirku domoljubnih i bogoljubnih pjesama Bijeli pelin, ne možemo zaobići zaključak kako je i u njima stara poetika u službi promidžbe istodobnih umjetničkih i domoljubnih učinaka. Začudni su prilozi sustavnom odgoju hrvatskoga naroda za otpor upornim srpskim i drugim mogućim agresijama koji se nudi u prikladnoj rečeničnoj melodiji, tempu i stankama sa specifičnim zvučnim podudarnostima te katkada začudnoj ritmičnoj organizaciji narodne mudrosti. Izobilje je iskonske uzvišenosti, suptilnosti i moćne sugestivnosti u povezivanju pomno probranih riječi, povremenom podsjećanju na dobro poznate hrvatske davorije i budnice koje su izvodile hrvatski narod iz okova ropstva. Simbolična ponavljanja i naglašivanja imaju ulogu ostvarbe suzvučja koje osvježuje novim mislima i starim domoljubnim izričajima koji nikada neće izgubiti na aktualnosti u našemu hrvatskom razumu i našim hrvatskim srcima.
Marinini su ohrabrujući stihovi sastavnice svesrdnih himni bratskoj ljubavi i ljudima dobre volje. Širitelji su ljubavi prema bližnjem, prema svakom čovjeku.
Zalijevajući tugom klice vječne nade u očekivanju boljeg svijeta, njezine nas pjesme produhovljuju, oplemenjuju i jačaju, ispunjaju nas radošću bistroga pogleda u budućnost. Sjemene nove nade, od okamenjenih suza grade suvremeno hrvatsko pjesništvo, daju veleban prinos ostvarivanju ljepše Hrvatske.
Ave, Marina! Na dobro nam se vratila sa zadivljujućim pjesmama!
Neka Te prati Božji blagoslov!
Dragi prijatelji, na pozornosti – hvala najljepša!

prof.dr.sc. Vlado Pandžić

  

 

Natječaj za najbolje radove mladih likovnih umjetnika do navršenih 25 godina

likovno stvaralastvo
.

„54. ŠIMIĆEVI SUSRETI 2017.“

Organizacijski odbor 54. “Šimićevih susreta 2017.”

i Matica hrvatska – Ogranak Grude

raspisuju

N A T J E Č A J

.
Želeći potaknuti ljubav za likovnim stvaralaštvom, Organizacijski odbor 54. “Šimićevih susreta 2017.” i Matica hrvatska – Ogranak Grude raspisuju Natječaj za najbolje radove mladih likovnih umjetnika do navršenih 25 godina. Tema natječaja „pjesma Antuna Branka Šimića“ po izboru učenika. Tehnika je slobodna. Uz rad priložiti i pjesmu koja je poslužila kao ideja vodilja.

Svoje likovne radove mladi likovni umjetnici trebaju dostaviti najkasnije do 10. travnja 2017. godine na adresu:

Srednja škola A. B. Šimića Grude
Ulica dr. Franje Tuđmana 14
88 340 Grude
s naznakom „za Natječaj 54. Šimićevih susreta” – likovni umjetnici.

Prosudbeno povjerenstvo će procijeniti pristigle radove, najbolji će biti nagrađeni, radovi će biti izloženi na svečanoj Akademiji. Svi pristigli radovi ostaju u kolekciji Šimićevih susreta.

.

Grude, 20. ožujka 2017.

Organizacijski odbor 54. Šimićevih susreta 2017.

 

(više…)

Natječaj za najbolje pjesničke radove mladih pjesnika do navršenih 25 godina koji do sada nisu objavili nijednu zbirku!

„54. ŠIMIĆEVI SUSRETI 2017.“

Organizacijski odbor 54. “Šimićevih susreta 2017.”

i Matica hrvatska – Ogranak Grude

raspisuju

N A T J E Č A J

Želeći potaknuti ljubav za pisanu riječ, Organizacijski odbor 54. “Šimićevih susreta 2017.” i Matica hrvatska – Ogranak Grude raspisuje Natječaj za najbolje pjesničke radove mladih pjesnika do navršenih 25 godina koji do sada  nisu objavili nijednu zbirku!

Svoje literarne radove (pjesme – pisane u tri primjerka, i to na računalu ili strojopisu) mladi pjesnici trebaju dostaviti najkasnije do 10. travnja 2017. godine na adresu:

Srednja škola A. B. Šimića Grude

Ulica dr. Franje Tuđmana 14

88 340 Grude

s naznakom „za Natječaj 54. Šimićevih susreta“ – pjesnici.

Prosudbeno povjerenstvo će procijeniti pristigle radove, najbolji će biti nagrađeni te će oni svoje radove moći pročitati na Akademiji kod dodjele nagrada.

Grude 20. ožujka 2017.

Organizacijski odbor 54. Šimićevih susreta 2017.

 

 

(više…)

Predstavljanje knjige pjesama autorice Marine Alerić Bebić u Zagrebu

Matica hrvatska

i Ogranak Matice hrvatske u Grudama

pozivaju Vas na

 

PREDSTAVLJANJE KNJIGA PJESAMA

Autorice Marine Alerić Bebić

 

Predstavljanje će biti u petak,  7.travnja, 2017. u 18 h,  u velikoj dvorani Matice hrvatske, ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4,  Zagreb.

Knjige će predstaviti prof. dr. sc. Vlado Pandžić, književni kritičar Mate Kovačević i književnica Ljubica Benović.

Događaj će glazbeno uljepšati glazbeni sastav Three colors of jazz.

 

Autorica se predstavlja s dvije zbirke poezije koje su istovremeno objavljene, u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Grudama, potkraj prošle godine.

Zbirka domoljubnih i bogoljubnih pjesama Bijeli pelin svojevrsni je poetski spomenik svim hrvatskim braniteljima, a osobito dragovoljcima Domovinskog rata s posebnim osvrtom na autoričina brata Ivana Alerića dok je u drugoj zbirci Ptica na prozoru sklonija univerzalnijim temama.

KORIZMENE TRIBINE 2017.

Slava Tebi, Kriste Bože,

Kralju slave vječite!

 

Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići

 

poziva vas na

 

KORIZMENE TRIBINE 2017.

 

 

Petak, 31. III. 2017.

U 20 sati u Staroj kapeli u Gorici – umjesto Korizmene tribine: Otvorenje izložbe slika Kapelica, autorice Mirele Buzov Runac uz prigodno razmatranje

 

 

Humanitarna korizmena akcija, prikupljanje pomoći za djecu u Majčinu selu u Međugorju, bit će od četvrtka 30. ožujka do subote 1. travnja 2017. godine u Staroj kapeli u Gorici od 18 do 20 sati. Prikupljaju se isključivo nekvarljivi prehrambeni proizvodi!

 

 

 

RADOSNO VAS OČEKUJEMO!

 

Matica Hrvatska © 2015