Matica Hrvatska je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova. U njenim pravilima glasi da je "neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena je zbog svog rada i neprekidnosti, postala nacionalnom ustanovom".
Latinski naziv za ovu ustanovu je Matrix Croatica.
Matica hrvatska djeluje od 1842. godine, a najvažniji je i najveći nakladnik knjiga i časopisa u Hrvatskoj. U Središnjici i ograncima objavljuje više od stotinu knjiga svake godine, koje redovito odnose najvažnije hrvatske književne nagrade. Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već sedamdesetak naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, novine za književnost, umjetnost i znanost te književni časopis Kolo i Hrvatsku reviju.
Osim izdavačke djelatnosti Matica hrvatska priređuje obilje najrazličitijih kulturnih i znanstvenih manifestacija; predstavljanja knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, stručna i znanstvena predavanja i rasprave, koncerte, kazališne predstave. Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu u prvom redu mlađi umjetnici.
Stotinjak postojećih ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su Dubrovnik, Književna revija, Dometi, Zadarska smotra, Riječi… Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.
Sadržaj |
Predsjednici Matice Hrvatske
- Janko Drašković (1842.-1850.)
- Ambroz Vranyczany (1851.-1857.)
- Ivan Mažuranić (1858.-1872.)
- Matija Mesić (1872.-1874.)
- Ivan Kukuljević Sakcinski (1874.-1889.)
- Tadija Smičiklas (1889.-1901.)
- Ivan Trnski (1901.-1902.)
- Đuro Arnold (1902.-1909.)
- Oton Kučera (1909.-1917.)
- Krsto Pavletić (1917.-1919.)
- Fran Tucan (1919.-1920.)
- Dragutin Domjanić (1920.-1927.)
- Albert Bazala (1927.-1928.)
- Filip Lukas (1928.-1945.)
- Mihovil Nikolić (1945.-1950.)
- Gustav Krklec (1950.-1954.)
- Jakša Ravlić (1954.-1968.)
- Hrvoje Iveković (1968.-1970.)
- Ljudevit Jonke (1970.-1971.)
1972. je uslijed progona „proljećara” i gušenja „hrvatskog proljeća” Matica hrvatska je raspuštena, a djelatnost joj je zabranjena. Brojni njeni poznatiji djelatnici i suradnici su zatvoreni, proganjani ili izgnani: Šime Đodan, Miljenko Foretić, Vlado Gotovac, Jozo Ivičević, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavletić, Hrvoje Šošić, Franjo Tuđman, Marko Veselica i ini. Samo izvješće o radu Matice, kojom je ona i njeni suradnici stigmatizirana, je zauzimao preko 500 strana. [1]
1989., nakon demokratskih promjena, obnovljen je rad Matici.
- Petar Šegedin (1990.)
- Vlado Gotovac (1990.-1996.)
- Josip Bratulić (1996.-2002.)
- Igor Zidić (2002.-)
Časopisi Matice hrvatske
(nepotpun popis)
- Vijenac
- Kolo
- Hrvatska revija
- Klasje naših ravni
- Hrvatska misao
- ((Suvremena pitanja – časopis za prosvjetu i kulturu)), MH Mostar
- ((Motrišta)), MH Mostar
Uprava Matice hrvatske
Glavni odbor
Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske
Vlaho Bogišić, potpredsjednik
Tonko Maroević, potpredsjednik
Stjepan Sučić, potpredsjednik
Zorislav Lukić, glavni tajnik
Ante Stamać, književni tajnik
Milan Bešlić, Josip Bratulić, Ivana Burđelez, Željka Čorak, Ernest Fišer, Renata Husinec, Zvonimir Jakobović, Goran Končar, Kuzma Kovačić, Daniel Mikulaco, Pavao Pavličić, Helena Sablić-Tomić, Petar Selem, Andrija Stojić, Dražen Švagelj, Marko Trogrlić, Petar Vidić i Đuro Vidmarović
Nadzorni odbor
Zvonimir Bartolić, Jakov Ćurić, Ivan Paštar, Ivan Janeš, Stanislav Marijanović
Časni sud
Stjepan Bučar, Franjo Husinec, Mira Bašić-Tecilazić, Dubravko Malvić, Antun Onsea
