U srijedu, 24. siječnja 2018. iz tiska je izašao Zbornik radova u čast najstarijem živućem Drinovčaninu, franjevcu i znanstveniku, fra Baziliju Pandžiću. Zbornik je naslovljen: Opera Dei revelare honorificum est (Časno je Božja djela objavljivati) – Zbornik radova u čast Baziliju Pandžiću. Zbornik je izašao u čestitarskoj prigodi za fra Bazilijev 100. rođendan. Predstavljanje je najavljeno za nedjelju 28. siječnja 2018. u 18 sati u Osnovnoj školi Antuna Branka i Stanislava Šimića, u fra Bazilijevim rodnim Drinovcima, te početkom mjeseca veljače na Humcu.
Nakladnici su ovoga zbornika Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM Mostar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Matica hrvatska – Ogranak Grude. Za nakladnike se potpisuju Miljenko Šteko, Ivica Musić i Mario Bušić. Glavni urednik je Ivica Musić, a izvršni je urednik Mario Bušić. Uredništvo čine, osim već spomenutih, i Zvonimir Glavaš, Petar Majić, fra Ante Marić, Mate Penava, fra Miljenko Šteko i Srećko Tomas. Lekturu je uradila Josipa Gulić Penava, a korekturu Zdenka Leženić. Sažetke je preveo Zoran Pervan. Zbornik je grafički oblikovao Mate Penava. Izašao je u nakladi od 1000 primjeraka, a otiskala ga je tiskara Grafotisak iz Gruda. Uredništv od srca upućuje zahvalu fra Niki Leutaru, fra Branku Radošu i fra Gojku Zovki koji su potpomogli tiskanje ovoga zbornika. CIP – katalogizacija je u publikaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, COBISS.BH-ID 24832774.
Predgovor je napisao fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, a uvodnik Mario Bušić.
Svojim radovima su doprinijeli kvaliteti ovoga Zbornika sljedeći sudionici kojima uredništvo iskreno i od srca zahvaljuje. Tako u Zborniku možete pročitati radove Srećka Tomasa i Domagoja Tomasa: Rodoslovlje drinovačkih Pandžića; zatim rad fra Andrije Nikića: Starohrvatska prezimena u Drinovcima do 1871. godine; potom Srećko Tomas piše: Obitelj fra Bazilija Pandžića u početnoj fazi njegova života; rad je fra Ante Marića s naslovom: Stjepan Pandžić fra Bazilije đak Franjevačke klasične gimnazije na Širokom Brijegu; Biskup u miru msgr. Mile Bogović svoj je rad naslovio: Hrvatski institut za povijest u Rimu – prošlost i perspektive; fra Robert Jolić zanimljivo piše pod naslovom: Dr. fra Dominik Mandić – uzor, učitelj i mentor B. Pandžića; rad na engleskom jeziku je napisao i priložio Franz Posset: What do Marko Marulić and Martin Luther have in common? Observations on the 500th anniversary of the reformation in Europe. Akademik fr. Stjepan Krasić piše: Dominikanac fra Pavao Dalmatinac kao prvijenac visokog školstva, pravne znanosti i teologije u Hrvata (XIII. st.); fra Bazilijev nećak Zvonko Pandžić doprinio je svojim radom pod naslovom: Ćirilični slovopis i hrvatski fonopis u „Besjedama“ (1616.) Mate Divkovića; a Marinka Šimić: Leksik Drvenih strojeva fra Martina Mikulića; fra Draženko Tomić: Vrijednosna i prostorna dimenzija narodnih i religijskih motiva u djelu Mirka Jurkića (1886. – 1965.); Stipan Tadić i Stipan Trogrlić naslovili su svoj rad: Progoni hrvatskog svećenstva u Istri u vrijeme talijanske vojne vlasti (1918. – 1920.); nadbiskup zadarski msgr. Želimir Puljić priložio je svoj uradak: Crkva u Albaniji dobila 38 novih blaženika – mučenika. Na kraju se nalazi i prilog fra Andrije Nikića: Podatci o prezimenima u Drinovcima do 1871. godine.
Zbornik broji 414 stranica. Oplemenjen je mnogim fotografijama.
Ovim jedinstvenim zbornikom, kao lijepim darom, uredništvo, pisci i prijatelji jednostavnom, plemenitom i umnom starcu, franjevcu i znastveniku, mnogopoštovanom ocu, našemu dragom fra Baziliju, želi sretan 100. rođendan! Neka naš slavljenik zakoraci po još toliko godina s Božjim blagoslovm i dobrim zdravljem – želja od srca!
Mario Bušić
(Stjepan (fra Bazilije) Pandžić, hercegovački franjevac, rođen je 30. siječnja 1918. godine u Drinovcima. U rodnome mjestu završava 1929. pučku školu, a klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu 1938. godine. Filozofsko-teološki studij (1938. – 1942.) pohađa u Mostaru, a nastavlja u Rimu na sveučilištu Antonianum, gdje doktorira 1945. godine na povijesnom odjelu. Na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku, pri Vatikanskom tajnom arhivu, 1947. godine stječe titulu palaeografus et archivarius. Nakon toga na Rimskom državnom sveučilištu Sapienza, studij književnosti – odjel za islamske znanosti (arapski, perzijski i turski) postiže 1951. godine novi doktorat. Franjevački habit obukao je 1937. godine na Humcu, svečane zavjete položio 1939. u Mostaru, gdje je i zaređen za svećenika 1941. godine. Od 1947. godine vodi i sređuje Generalni arhiv franjevačkog reda u Rimu i na toj službi ostaje 38 godina, sve do 1985. Još desetak godina, s kraćim povratcima u Mostar, boravi i djeluje u Rimu, a onda se 1995. godine vraća u novootvoreni samostan Hercegovačke franjevačke provincije u zagrebačkoj Dubravi. Nakon gotovo osamdeset godina, u ljeto 2016., vraća se u samostan na Humac u Hercegovini gdje i danas živi, moli, radi i piše. Kao arhivar sudjeluje na brojnim međunarodnim kongresima arhivara, surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge. Zapravo, čitav znanstveni rad fra Bazilija Pandžića temelji se na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima. Objavio je dvadeset i jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, stotine znanstvenih i stručnih rasprava te brojne članke u različitim novinama i časopisima. Pisao je uglavnom na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku, a poneke i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom. Knjige i rasprave objavljivane su mu u raznim zemljama: u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Vatikanu, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Argentini, SAD-u, Francuskoj, Švicarskoj, Austriji i Poljskoj. Objavio je dva monumentalna sveska važna za opću povijest Franjevačkog reda. Surađivao je kao vanjski ekspert Kongregacije za proglašenje svetaca za vrijeme nekoliko papa i objavio tri tzv. pozicije (positio), povijesno-kritičko izdanje o životu i djelovanju pojedinih osoba, između ostalih i o bl. Nikoli Taveliću na temelju čega ga je papa Pavao IV. proglasio svetim. Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade ZIRAL (1970.), koja je prije konačnog preseljenja u Mostar djelovala u inozemstvu, a bio je i suosnivač Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu. I nakon povratka u domovinu, u kasnim devedesetim godinama života, fra Bazilije nastavlja svoj znanstveno-istraživački rad, surađuje u raznim zbornicima i časopisima te objavljuje nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska Acta Franciscana Hercegovinae te Hercegovački franjevci. Objavljena su Sabrana djela fra Bazilija Stjepana Pandžića (CD – ROM) gdje su presnimljeni svi njegovi znanstveni radovi na oko deset tisuća stranica uz brojne studije i 22 monografije, kao i potpuna bibliografija, brojni novinski članci i životopis.).
