S vjerom i nadom u uskrsnuće javljamo svoj braći franjevcima, rodbini, prijateljima i znancima da je u utorak, 13. travnja 2021., u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, okrijepljen sv. sakramentima, u Gospodinu preminuo njegov sluga svećenik i naš brat fra Serafin Hrkać u 79. godini života, 61. godini redovništva i 55. godini svećeništva.Obnašao je službe župnog vikara, odgojitelja i profesora.
Sv. misa zadušnica slavit će se u crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu, u srijedu 14. travnja 2021. u 14,00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac na Širokom Brijegu. Tijelo će biti izloženo u crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu u srijedu 14. travnja u 12,30 sati.
POČIVAO U MIRU BOŽJEM!
AKADEMIK PROF. DR. DR. FRA SERAFIN HRKAĆ
Životopis:
Serafin Hrkać rođen je 18. VIII. 1942.;
kršten 2. IX. 1942.;
zakoniti sin oca Franje Hrkaća i majke Janje rođ. Bondža;
vjera: rimokatolička;
kum na krštenju: Božo Pavković.
Osnovnu školu, niže razrede od I. do IV., pohađao je u rodnom mjestu Izbičnu i Crnču. V. i VI. razred završio je u Crnču školske godine 1953./1954. i 1954./1955., a više razrede Osnovne škole VII. i VIII. razred na Širokom Brijegu školske godine 1955./1956. i 1956./1957.. Gimnaziju je pohađao u Sinju i u Dubrovniku gdje je i maturirao. U Franjevački je red stupio 16. srpnja 1960. godine, te je otada proboravio godinu dana u Novicijatu na Humcu.
Filozosko-teološki studij pohađao je u Sarajevu i u Rimu.
U Sarajevu na Teološkom fakultetu studirao je od 26. X. 1961. do 22. VI. 1966. godine.
U međuvremenu je odslužio vojsku u „JNA“, i to u Resenu u Makedoniji od 1. IV. 1963. do 12. IX. 1964. godine.
Za svećenika je zaređen 11. X. 1966. godine.
Fakultet klasične filologije pohađao je u Rimu od 1966. do 1971. godine, te je te godine i doktorirao disertacijom: Vita et opera humanistae Nicolai Modrussiensis – De mortalium felicitate dialogus / editio critica, fontes et analysis philologica / (Život i djela humanista Nikole Modruškog – Dijalog o sreći smrtnika). Ova je doktorska diploma nostrificirana na Sveučilištu u Zagrebu gdje je Serafin Hrkać promoviran u Doktora znanosti 1976. godine.
Dr. sc. Serafin Hrkać predavao je grčki i latinski jezik, logiku i povijest filozofije u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Poljudu u Splitu od 1971. do 1973. godine, a od 1973. do 1987. u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom predaje klasične jezike latinski i grčki. Od godine 1987. profesor Serafin Hrkać živi i radi u Franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu. Tu je knjižničar u knjižnici Franjevačkog samostana i kustos samostanskog muzeja. U to je vrijeme također profesor klasičnih jezika (latinskog i grčkog) i talijanskog jezika u Novicijatu u Franjevačkom samostanu na Humcu kod Ljubuškog, te jedno vrijeme i u Franjevačkom sjemeništu na Humcu.
Od 1992. godine predaje latinski jezik na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a od 1994. filozofiju odgoja, etiku i filozofiju religije na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (danas Filozofski fakultet i FPMOZ). Uz nastavnu djelatnost profesor se Hrkać bavi prevoditeljskim i istraživačkim radom iz filologije, filozofije i leksikografije. Suradnikom je u mnogim stručnim časopisima.
Drugi je doktorat postigao 1996. na Sveučilištu u Sarajevu disertacijom „Izlaganje o univerzalijama u djelu Antuna Žderića“ – „Enchyridion in universam aristotelico-scoticam logicam“.
Na Pedagoškom, a poslije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru on je redoviti profesor i bio je prvi pročelnik Odsjeka za studij filozofije, čiji je inicijator utemeljenja. Također je inicijator i utemeljitelj Odsjeka za studij latinskog jezika i njegov pročelnik. Serafin je inicijator utemeljenja Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru i njegov ravnatelj. Institut za latinitet je osnovan 2004. godine. Profesor Hrkać je imenovan za prvog voditelja poslijediplomskog studija „Jezici i kulture u kontaktu“ 21. I. 2005. koji je započeo raditi pri Pedagoškom fakultetu, a uspješno nastavio s radom i na Filozofskom fakultetu. U toj je prigodi prof. Hrkać održao dva predavanja na Okruglim stolovima pred međunarodnim forumom. On je bio predsjednik Počasnog odbora za obilježavanje 25. obljetnice Sveučilišta u Mostaru, a za 35. obljetnicu Sveučilišta, 24. XI. 2012. godine, dobio je „Priznanje za jačanje i razvitak Sveučilišta u Mostaru“ koje mu je u toj prigodi uručio tadašnji Rektor prof. dr. sc. Vlado Majstorović.
Redoviti je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost od 2000. godine.
Prof. dr. dr. sc. Serafin Hrkać 2002. godine izabran je za Dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u Odjeljenje humanističkih znanosti. Godine 2008. Izabran je za redovnog člana ANU BiH.
Bibliografija Serafina Hrkaća:
Serafin Hrkać, Stanislaus Škunca: Aelius Lampridius Cervinus poeta Ragusinus (saec. XV) coll. Seminarium di stusi superiori, Sezione storia e filologia, vol. IV, Edizioni francescane, Romae 1971, str. 204., Encyclopedia moderna 26 (časopis za sintezu znanosti umjetnosti i društvene prakse), Zagreb 1974., str. 113-114.
Serafin Hrkać, Nicolai Modrussiensis De mortalium felicitate dialogus – editionem criticam curavit Seraphinus Hrkać, Dobri Pastir, Sarajevo, 1975., str. 141-200.
Serafin Hrkać, Nikola Modruški, O sreći smrtnika (prijevod), Nova et vetera, Sarajevo 1985., str. 43-69. Oba navedena rada su ponovno tiskana u Magnum miraculum homo, Zagreb, 1993.
Serafin Hrkać, Nikola Modruški, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 3-4, Zagreb 1976., str. 145-156.
Serafin Hrkać, M. Maruli Delmatae Davidias, Zagreb (JAZU 1974. XVI+473), treće izdanje, Nova et vetera 2, Sarajevo 1977., str. 274-275.
Serafin Hrkać, Filozofijski rukopisi na latinskom jeziku franjevačke biblioteke u Kraljevoj Sutjesci”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 7-8, Zagreb 1978., str. 257-288.
Sreafin Hrkać, F. Petrić, Nova sveopća filozofija, Zagreb 1979. (prijevod knjiga XII-XIV i XV-XXII).
Serafin Hrkać, Zvonimir K. Šojat: De voluntate hominis eiusque praeeminentia et dominatione in anima secundum Georgium Dragišić (c. 1448-1520) – Studium historico doctrinale et editio Tractatus: ‘Fridericus, De animae regni principe’ LIEF Vicetiae 1972. str. 240.“, Nova et vetera 1 (revija za filozofsko-teološke i srodne discipline), Sarajevo 1979., str. 303-304.
Serafin Hrkać, I. Šugar: Glossarium botanicum latino-croaticum et croatico-latinum, Zagreb 1977. (ed. Liber str. 258), Nova et vetera 2, Sarajevo 1979., str. 373-374.
Serafin Hrkać, Fojnički filozofijski rukopisi na latinskom jeziku, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 15-16, Zagreb 1982., str. 125-166.
Serafin Hrkać, Biografija desetorice profesora: N. Dugonjića-Vrhovčića, A. Franjića, S. Franjkovića, B. Grebenarevića, A. Grgića, S. Hrkaća, A. Kristića, A. Malića, M. Momčinovića i Š. Šimića), Franjevačka klasična gimnazija u Visokom 1882.-1982., Visoko, 1983.
Serafin Hrkać, Cursus triennalis universae philosophiae Aristotelico-Scotisticae, auctore p. Antonio Xderich, Prilozi 29-30, Zagreb 1989., str. 193-199.
S. Hrkać, Introductio in universam Aristotelis philosophiam Dubrovčanina Blaža Šimića, Prilozi …31-32, Zagreb 1990., str. 211-217.
Serafin Hrkać, “Manuskript fra Petra Karapandžića ‘Logica’, Mostariensia 1, Mostar 1994., str. 50-55.
Serafin Hrkać, Filozofijski manuskripti na latinskom jeziku u Bosni Srebrenoj, Mostar 1998., str. 225.
Serafin Hrkać, Filozofija I – pro manuscripto, Mostar 1995., str. 299.
Serafin Hrkać, Filozofija II – pro manuscripto, Mostar 1995., str. 111.
Serafin Hrkać, Izlaganje o univerzalijama u djelu Antuna Žderića ‘Enchyridion in universam Aristotelico-Scoticam philosophiam’, Mostar 1998., str. I-XXIX, str. 101-395.
Serafin Hrkać, Uspostava sustavnog školstva u Bosni Srebrenoj (Bosna Argentina) u 18. stoljeću, Zbornik radova XI., Mostar (Sveučilište u Mostaru – Pravni Fakultet) 1998., str. 253-275.
Mirjana Urban, Juraj Dragišić (Georgius Benignus de Salviatis) – od 16. do 20. stoljeća u hrvatskoj literaturi, Dubrovnik 1998. Lektori za hrvatski jezik: Antun Ćesko i Serafin Hrkać
str. 174.
Sto godina Antuna Branka Šimića, Mostar (Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest i Pedagoški fakultet) 1998. Uredništvo: Serafin Hrkać i Stojan Vrljić, str. 131.
Mostarski dani hrvatskog jezika – zbornik radova, Mostar (Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest i Pedagoški fakultet) 1999. Uredništvo: Serafin Hrkać i Stojan Vrljić, str. 322.
Serafin Hrkać, Lexicon C.I.C. – latino-croaticum / croatico-latinum et abbreviationes (Rječnik Kanonskog prava latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski i kratice), Široki Brijeg 1999., str. 144.
Serafin Hrkać, Filozofijski rječnik latinsko-hrvatski, Mostar 1999., str. 176.
Serafin Hrkać, Fra Franjo Marušić, Logica minor a. 1741. scripta, Mostar 1999., str. 95.
Serafin Hrkać, Platonovi spisi – prototip suvremenog mišljenja; Jure Zovko, Ogledi o Platonu, Zagreb 1998., Zbornik radova XII., Mostar (Sveučilište u Mostaru – Pravni fakultet) 1999., str. 373-374.
Serafin Hrkać, Filozofski opus fra Filipa Lastrića, Zbornik o fra Filipu Lastriću Oćevcu u povodu 300. obljetnice rođenja, Sveučilište u Mostaru – Pedagoški Fakultet, Mostar 2000., str. 29-40.
Serafin Hrkać, Rječnik latinsko-hrvatski – fojnički manuscript, Mostar 2000., str. 180.
Serafin Hrkać, Rhetorica p. Martini Mikulić, Mostar 2000., str. 102.
Serafin Hrkać, Philosophiae notiones, Mostar 2000., str. 101.
Sreafin Hrkać, Bernardo Zane, Princip individuacije – De principio individuationis, (prijevod s latinskog jezika), Zbornik radova XIII., Mostar (Sveučilište u Mostaru – Pravni Fakultet) 2000., str. 111-121.
Serafin Hrkać, O fenomenu iseljavanja – Slavica Juka, Migrant kao socijalni fenomen Mostar (Pedagoški Fakultet Sveučilišta u Mostaru) 2000., Zbornik radova XIII., Mostar (Sveučilište u Mostar – Pravni Fakultet) 2000., str. 305-306.
Zbornik o fra Filipu Lastriću Oćevcu u povodu 300. obljetnice rođenja, Mostar (Sveučilište u Mostaru – Pedagoški fakultet), Uredništvo: Šimun Musa, Ivo Pranjković i Serafin Hrkać, Mostar, 2000., str. 186.
Serafin Hrkać, Epikurovi fragmenti, (prijevod s grčkog jezika), Motrišta 19., Matica hrvatska Mostar, 2001., str. 138-141.
Serafin Hrkać, Latinska gramatika – fojnički rukopis, Zbornik – Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini – jučer i danas, Sveučilište u Mostaru – Pedagoški fakultet – Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest, Mostar 2001., str. 171-223.
Serafin Hrkać, Fra Bernardin Nagnanović, Kratka povijest Bosne Srebrene – (kritička obrada i prijevod s latinskog izvornika), Matica hrvatska Čitluk, Čitluk, 2001., str. 64.
Serafin Hrkać, Metaphysica p. Antonii Xderich, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Zagreb 2001., 231-285.
Ivan Sivrić, Rasprave i antirasprave – mali ogledi o Hrvatima s ovog svijeta, Mostar (Matica hrvatska Mostar – Biblioteka (P)ogledi, knjiga IV.) 2001. Recenzenti: Prof. dr. sc. Serafin Hrkać, Prof. dr. sc. Ante Markotić, str. 259.
Sabrina Horović, Kazneno pravo – Posebni dio, Mostar (izd. Sveučilište u Mostaru – Pravni fakultet u Mostaru) 2001. Lektor: Prof. ddr. sc. Serafin Hrkać, str. 244.
Vesna Markić, Gospodarska društva, Mostar (Sveučilište u Mostaru – Pravni fakultet u Mostaru) 2001. Lektor: Prof. ddr. sc. Serafin Hrkać, str. 262.
Serafin Hrkać, Summulae sive logica parva p. Antonii Xderich, Prilozi za istraživanje hrv. fil. baštine, Zagreb 2003., str. 303-386.
Serafin Hrkać i D. Lasić, Concordantiae verbales opusculorum s. Francisci et s. Clarae Assisiensium – Spisi sv. Frane i sv. Klare – latinski i hrvatski tekst (prijevod s latinskog jezika), Mostar 2003., str. 522.
Acta franciscana Hercegovinae, svezak II. (1700-1849) – priredio Bazilije S. Pandžić, urednik Serafin Hrkać, Mostar-Zagreb (ZIRAL) 2003., str. 632.
Acta franciscana Hercegovinae, svezak III. (1850-1892) – priredio Bazilije S. Pandžić, urednik Serafin Hrkać, Mostar-Zagreb (ZIRAL) 2003. str. 493.
Fra Martin Mikulić, Hercegovina 1903. – Šematizam franjevačke provincije. Urednik: dr. dr. sc. fra Serafin Hrkać, recenzenti: dr. dr. sc. fra Bazilije Pandžić i dr. dr. sc. fra Serafin Hrkać (s latinskog preveli Šime Demo i Pavao Knezović; uvod i bilješke napisao Pavao Knezović), Mostar (FRAM) 2003., str. 194.
Serafin Hrkać, Tractatus brevis in libros Aristotelis De mirabili mundo coelique machina p. Antonii Xderich a Vinkovacz, Prilozi za istr. hrv. fil. baštine, Zagreb 2004., str. 175-235.
Hercegovina franciscana, Časopis za duhovnost, znanost i umjetnost, Uredništvo: dr. sc. Serafin Hrkać, dr. sc. fra Ivan Ivanda, mr. sc. fra Robert Jolić, dr. sc. fra Tomislav Pervan, mr. sc. fra Miljenko Mića Stojić, Godina I, broj 1, Mostar, 2005. (Također je Serafin Hrkać jedan od urednika i ostalih brojeva ovoga Časopisa – Broj 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, …)
HUM, Časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Uredništvo: Boris Berić, Ruggero Cattaneo, Božo Goluža, Slavica Juka, Antun Lučić, Anto Mišić, Vladimir Pandžić, Stipe Botica, Mirko Gojmerac, Serafin Hrkać, Antun Karaman, Mile Mamić, Šimun Musa, Robert Sullivan, sv. 1., Mostar, 2006. (Također je Serafin Hrkać jedan od urednika i ostalih brojeva ovoga Časopisa – sv. 2, 3, 4, 5, 6, 7, …)
Serafin Hrkać, Fr. Ludovicus Lalich, Dictionarium latino-italico-illyricum, (priredio i napisao pogovor Serafin Hrkać), Matica hrvatska Grude i Institut za latinitet Sveučilišta u Mostaru, Grude – Mostar, 2007., str. 528.
Serafin Hrkać, Popis obitelji iz XVIII. stoljeća, Godišnjak Matice hrvatske Grude, br. 1, Grude 2007., str. 62-78.
Šime Demo i Pavao Knezović, Čerigajski Anđeo, lektori: ddr. fra Serafin Hrkać i dr. Pavao Knezović, recenzenti: dr. fra Bazilije Pandžić i ddr. fra Serafin Hrkać, RECIPE, Knjiga 1., Mostar, 2007.
Akad. fra Serafin Hrkać i dr. sc. Pavao Knezović, Latinisti Hercegovačke franjevačke provincije, Franjevci i Hercegovina, Zbornik radova s istoimenoga znanstvenog simpozija održanog 6. listopada 2009. U Mostaru u prigodi proslave 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda /1209.-2009/, priredio: dr. sc. fra Robert Jolić, Mostar 2009.
Serafin Hrkać i Mario Bušić, P. Antonii Xderich a Vinkovacz, Tractatus in libros de anima, (priredili), Matica hrvatska Grude i Institut za latinitet Sveučilišta u Mostaru, Grude-Mostar, 2012., str. 106.
Fra Rufin Šilić, Krist i Crkva, Njihov odnos prema nauku svetoga Bonaventure, (priredio: fra Josip Vlašić), RECIPE, Knjiga 13., Lektura i korektura latinskog teksta fra Serafin Hrkać, Mostar, 2013.
Serafin Hrkać i Jelena Ostojić, Nicolaus Modrussiensis, De bellis Gothorum, (priredili, predgovor napisao Serafin Hrkać), Matica hrvatska Grude i Institut za latinitet Sveučilišta u Mostaru, Grude-Mostar, 2014., str.126.
Serafin Hrkać, Hrvatsko-grčki rječnik, Matica hrvatska Grude i Institut za latinitet Sveučilišta u Mostaru, Grude-Mostar, 2014., str.194.
Završni dio moga tekst u zborniku u čast fra Serafinu Hrkaću:
Tko zna kojim slučajem se fra Serafin u Rimu upoznao s dotada skoro nepoznatim pisanim djelima Nikole Modruškog, hrvatskog biskupa, diplomate i pisca iz 15 stoljeća, ali je očito da je pripremajući ga za prezentaciju hrvatskoj javnosti, posebno „Dijalog o sreći smrtnika“, on sam izabrao svoj osobni put k sreći. Ne dopustivši da ga duhovni i civilizacijski monumenti Rima, sjaj slobodne Europe, nove znanstvene spoznaje i neslućene mogućnosti, odvuku u stanje iracionalne besmrtnosti, odluči se, poput mnoge svoje starije franjevačke subraće, vratiti, živjeti svoj redovnički život i životnu sreću potražiti u svojoj domovini, sa svojim napaćenim hrvatskim narodom.
Sva zrnca znanja i znanstvenih spoznaja, koja je fratarskom marljivošću skupljao u rimskoj katoličkoj metropoli, zasadi u plodno domaće tlo i nesebično podari sjemeništarcima i gimnazijalcima u Splitu i Visokom, novacima na Humcu i Mostaru, bogoslovima u Sarajevu i već četvrt stoljeća studentima na Pravnom i Pedagoškom, te kasnije na Filozofskom i fakultetu Prirodoslovno-matematičkom i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Zrnca proklijaše i stalno rastu donoseći goleme plodove. S njima uzraste i ovaj skromni, mali, samozatajni fratar do najvećih znanstvenih i akademskih visina i zaslužnih društvenih priznanja. Sa zadovoljstvom može primijetiti da njegova Hercegovina nije više ona zaostala, nepismena, potirana, izolirana nego sve više poprima obrise uljuđenog i obrazovanog slobodnog svijeta.
Hvala ti dragi Bože! – fra Serafin svojom franjevačkom poniznošću svakodnevno zahvaljuje Gospodinu u misnom slavlju, meditacijama i molitvama. Taj sjajni profesor, znanstvenik, istraživač, prevoditelj, knjižničar, leksikograf i pisac filologije i filozofije usprkos svim akademskim titulama i društvenim priznanjima ostao je, prije svega, onaj tihi, skromni, uporni i uzorni hercegovački fratar, propovjednik i ispovjednik, brat i prijatelj. S iskrenim zadovoljstvom zahvaljujemo mu na dosadašnjem radu i životu, uvjereni da će neograničenog povjerenja u Božju providnost i čvrsto povezan sa svojom provincijskom zajednicom i sudbinom svoga hrvatskog naroda na kraju moći reći da je svoj ljudski i redovnički život proživio u zadovoljstvu i SREĆI SMRTNIKA.
